Srpski poslovni rizici i izgledi u 2024-oj: Plovidba kroz neizvesnost

Dok se globalno poslovno okruženje i dalje nestabilno usred geopolitičkih tenzija i ekonomskih neizvesnosti, srpski poslovni ljudi su veoma svesni izazova i mogućnosti koji ih čekaju. U martu 2024. godine, sproveo sam anketu među svojim srpskim poslovnim vezama na LinkedIn-u kako bih prikupio njihove poglede na 2024. godinu. Anketa je ispitala njihova mišljenja o poslovnim rizicima, očekivanim poslovnim rezultatima, primeni veštačke inteligencije i predviđanjima u vezi cene goriva do kraja godine.

Najveće brige: Trajna inflacija i korupcija

Anketa pokazuje da 43% ispitanika vidi nesmanjenu inflaciju i korupciju/„partokratiju“ kao glavne rizike, što odražava njihovu zabrinutost za ekonomsku stabilnost i integritet poslovnog okruženja. Dok inflacija predstavlja širi evropski trend, gde je dostigla nivoe koji se nisu videli decenijama, i još pogoršana ratom u Ukrajini i njegovim uticajem na cene energije, rizik od korupcije i „partokratije“ je nažalost u porastu (32% u anketi iz 2022. i 37% u anketi iz 2023.).

Kupovna moć potrošača, nedostatak radne snage i moguća politička nestabilnost

Anketa takođe otkriva zabrinutost oko slabljenja kupovne moći potrošača (30%), što može biti posledica inflacije, ali i ukazuje na izazove u održavanju tražnje. Ova cifra je u padu u odnosu na prethodne godine kada je bila 37% u 2022. i 42% u 2023. Nedostatak radne snage (30%) dodatno komplikuje situaciju, što sugeriše potencijalne teškoće u obezbeđivanju kvalifikovanih radne snage i zadovoljenju svih proizvodnih i servisnih potreba. Pored ovih rizika koji odražavaju poteškoće s kojima se Srbija danas suočava, prepoznat je i rizik od unutrašnje političke nestabilnosti, koji je identifikovalo 26% ispitanika.

Geopolitičke tenzije i odnosi sa EU

Prekid lanaca snabdevanja zbog geopolitike, rast sive ekonomije i pogoršanje odnosa sa EU prepoznato je od 17% ispitanika. Ovi faktori podvlače delikatnu ravnotežu koju Srbija mora održati u svojim međunarodnim odnosima i ekonomskoj politici. Rat u Ukrajini i njegov globalni uticaj su svakako prisutni u ovom kontekstu.

Investicije, ekonomsko usporavanje i kamatne stope

Rizici slabijeg intenziteta uključuju smanjena ulaganja u privatni sektor (13%), ekonomsko usporavanje (9%) i rastuće kamatne stope (4%) – ovo poslednje je značajno niže od prošlogodišnjih očekivanja koja su bila 42%. Iako ove oblasti možda nisu na vrhu liste briga većine ispitanika, one i dalje igraju ključnu ulogu u oblikovanju poslovnog okruženja. Još bih pomenuo da nenaplativa potraživanja nisu prepoznata kao bitan rizik ove godine, što nije bio slučaj u prethodne dve ankete (26% u 2022. i 42% u 2023.).

Očekivani poslovni rezultati

Uprkos neizvesnosti, postoji spektar očekivanja u vezi sa očekivanim rezultatima poslovanja kompanija u 2024. godini:

  • Optimizam i opreznost: Dok 35% ispitanika očekuje bolje poslovne rezultate u poređenju sa 2023. godinom, 39% očekuje slične ishode. Međutim, značajan deo ostaje oprezan, s tim što ostatak uglavnom očekuje slabije rezultate.

Primena veštačke inteligencije

Integrisanje tehnologija veštačke inteligencije (AI) u poslovne operacije i dalje je tema razmatranja ali i akcije:

  • Trenutno stanje: 39% ispitanika je neodlučno u vezi sa primenom AI rešenja, što odražava određeni stepen opreznosti i dodatnog razmatranja.
  • Stopa primene: S druge strane, 52% ispitanika već koristi ili je u procesu implementacije jedne ili više AI aplikacija, što ukazuje na sve veće priznanje potencijala AI za poboljšanje efikasnosti i inovativnosti.

Prema ovim rezultatima stepen primene veštačke inteligencije možda izgleda neobično visok za Srbiju, što je pomalo iznenađujuće, ali i pozitivno. Ovakav rezultat je svakako donekle odraz izabranog uzorka za istraživanje. Naime, skoro svi moji L-in kontakti dolaze iz sredina gde su napredak, razvoj i inovacije, pa i one u sferi informacione tehnologije, veoma cenjene. Istovremeno, značajan deo preduzeća je još ranije započelo digitalnu transformaciju tako da im uvođenje neke bazične AI aplikacije nije problem. Više je stvar volje i ambicija mnogobrojnih vlasnika MSP koji dominiraju domaćom privredom. U svakom slučaju, ovakvi odgovori ističu sve veću otvorenost prema AI unutar srpskog poslovnog okruženja, što ima potencijal da pomogne u prevazilaženje izazova identifikovanih u ovoj anketi.

Očekivanja u vezi cena goriva

Uzimajući u obzir mnogobrojne faktore koji će uticati na razvoj globalne i lokalne ekonomije u 2024. godini, ispitanici su pružili uvid u svoja očekivanja u vezi sa cenama goriva:

  • Prognoza cena: 43% ispitanika predviđa da će cene goriva do kraja 2024. godine ostati u rasponu od +/- 5%. S druge strane, 47% očekuje porast preko 5%, dok samo 4% očekuje značajno sniženje cena.

Ovo se podudara sa trenutnom nestabilnošću energetskog tržišta izazvanom ratom, koja je posebno pogodila Evropu zbog njene zavisnosti od ruskih energetskih izvora.

Sagledavanje rezultata ankete u širem kontekstu

Srpska poslovna zajednica se sprema za godinu izazova ali i mogućnosti. Sa inflacijom i korupcijom na vrhu liste rizika, uz brige oko kupovne moći potrošača i tržišta rada, kompanije se kreću kroz kompleksno poslovno okruženje. Anketa donosi oprezno zadovoljstvo u vezi primene veštačke inteligencije kao i očekivanih rezultata poslovanja, uz realna očekivanja u vezi cene goriva i crta sliku otpornosti i prilagodljivosti srpskih preduzeća suočenih sa neizvesnošću.
Rezultate ankete možemo takođe posmatrati u širem kontekstu globalnih zbivanja, posebno aktuelnog sukoba u Ukrajini i njegovih posledica na globalnu ekonomiju:

  • Nestabilnost tržišta energije: Sukob u Ukrajini je naneo veliku štetu globalnom energetskom tržištu, što je dovelo do porasta cena prirodnog gasa i nafte. Evropa, koja je jako zavisna od ruskog prirodnog gasa, suočena je sa povećanom energetskom nesigurnošću, što pospešuje zabrinutost u vezi inflacije kao i daljih poremećaje lanaca snabdevanja.
  • Inflacione tenzije: Već postojeći globalni inflatorni pritisci, pogoršani poremećajima zbog rata, rezultirali su ubrzanim rastom cena odnosno troškovima poslovanja u raznim sektorima. Iako je sukob nesumnjivo doprineo rastu inflacije, prethodna dešavanja kao što je politika kvantitativnog ublažavanja (ubrizgavanje svežeg novca u ekonomiju) koje su zapadne zemlje praktikovale kao odgovor na pandemiju takođe su odigrale značajnu ulogu.

Dok se srpske kompanije kreću kroz ovo kompleksno i dinamično okruženje 2024. godine, strateška dalekovidost, prilagodljivost i inovativna rešenja biće ključni za ublažavanje rizika i pretvaranje novonastalih mogućnosti u poslovni uspeh.

Kako godina teče, biće zanimljivo posmatrati kako će se ovakvi pogledi prevesti u poslovne odluke i kako će se srpske kompanije prilagoditi ovakvom poslovnom okruženju.

Postavi komentar